Drage kolegice i kolege,
Nevoljko sam pristao, nakon "umirovljenja" držati i dalje predavanja na EFOS-u. No kolegica prof dr S. Singer me "motivirala", a kako sam napisao početnu verziju programa, dok nisam ni sanjao ići u mirovinu (još 3-4 godine sam mogao raditi kao redoviti profesor u trajnom zvanju i ne znam za takvu "budalu" u Lijepoj našoj), prihvatio sam izazov.
Kad mi je kolegica još rekla da ću to izvoditi sa dr Lynne Germain Montgomery, da bismo mogli biti "dream team", nebo se je ZAPLAVILO.
Kako ste neki od vas slušali i polagali Sociologiju u 1. semestru, a ja volim biti (preciznije reći VOLIO SAM, dok sam bio mladji i naivniji) na početku i na kraju nastavnog procesa (tzv ulazna i izlazna kontrola) to će barem nekima od vas ovaj kolegij sve ZABLIJEDITI što ste do sada osjećali, mislili, govorili i radili (to bi vam bila na putu moje definicije SLOBODE), neki će "problijediti, a neki će bome se dogoditi i prosvijetljenje. Posebno, ako što prije definiraju svoj diplomski rad (neki će se sjetiti da sam to od vas očekivao i tražio već u 1. semestru, posebno od Belišćana...).
Na kraju vas sve čeka ispit i to će biti prilika da svi zajedno POCRVENIMO.
Od čega?
To će se vidjeti na kraju. Možda samo ja definitivno raskinem sa EFOS-om.
Možda neki od suradnika na ovom kolegiju, a možda i neki od vas. Sjetite se samo igre iz 1. semestra PLAVO-CRVENO.
Nakon 1. semestra vi ste svašta prošli do ovih dana. Boljonjski proces je mene, kako se odvija na našem fakultetu, odvojio od nastavnika i studenata. Previše me podsjećao na ZUR (zakon o udruženom radu iz 1977.) kada sam se ja vratio iz SAD nakon školske godine provedene sa američkim profesorima i studentima (Cornell Univ, Univ Berkeley etc.). O tom-potom kroz sate nastave.
ISKUSTVA, znanja i sve što stekli u proteklo vrijeme humus su za ovaj kolegij. Također VIZIJE, ako ste ih do sada razvili.
Dr. Lynne je napisala dvije knjige (nadam se da ćete ih dobiti u digitalnom obliku kao moju MDZ) iz kojih se da naslutiti njen konativni i kognitivni horizont, a posebno što su joj u obrani doktorata bili prof dr Nadežda Čaćinović (mentorica), te prof dr Žarko Puhovski (njen 1. suprug), prof dr Danilo Pejović i prof dr Branko Despot.
Ono što je bitno za mene i ovaj kolegij je njeno tumačenje KONSTRUKCIJE BRAKA.
Podsjećam vas na osnovne kategorije na kojima smo radili (neki od vas, koji ste do slava M u prezimenu):
SLOBODA,
LJUBAV,
ZNANJE,
teorija emocija,
teorija motivacije,
učenje,
timski rad,
autopoiesis itd.
Drvo života kao hrvatska verzija židovske KABALE može vas podsjetiti na osnonve kategorije i na međusobne veze među njima.
Sve relevantne informacije sa moje strane nalazit će se teorijski na http://gau.psp.efos.hr/ a empirijski na ovom blogu i kroz forum, kakav ste imali u 1. semestru.
O svima nama zavisi koliko ćemo LIJEPO, ISTINITO I DOBRO KONSTRUIRATI I IZVODITI ovaj kolegij, koliko će u našem radu biti etike, ontologije, epistemologije i estetike.
Davno sam od H. Marcusea naučio da bi društvo moglo biti UMJETNIČKO DJELO. Ja sam kao mladi profesor govorio studentima i studenticama o "slatkom životu" (dolce vita), a kako sam to nedovoljno kvalitetno konstruirao i po toj filozofiji živio, dobio sam diabetes kao BOŽJU OPOMENU. Predamnom su niz pitanja:
kako spojiti Boga i život,
vjeru i znanost,
eros i Agape,
ljubav roditelja i znanje profesora
vašu samokatualizaciju,
vaše samoobrazovanje,
vaš timski rad i finalizaciju kroz umrežene diplomske radove itd.
Usmeno više u ovaj utorak.
Sretno vam putovanje kroz ova kolegij!
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)

3 komentara:
Dragi studenti,
da bi se prisjetili najvažnijih stvari koje ste učili na kolegiju "Sociologija" u I. semestru i na najbolji način dobili uvod u ovaj kolegij koji je pred vama bitno je da pođete od Jednadžbe razvitka (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/3) koja vam govori da razvitak nekog društva najviše objašnjava moralni kapital (motivacija), zatim intelektualni kapital (znanje, vještine), potom socijalni kapital (timski rad, međusobni odnosi), fizički kapital (strojevi, oprema) te, naposljetku, financijski kapital (novac) i okolina promatranog sustava (odnos pondera je: a > b > c > d > e > f). U boljem razumijevanju prvog kapitala i teorije emocija pomogao vam je (?) i pomoći će vam EPI test kojim ste testirani na prvoj godini (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/4) i pomoću kojeg ste mogli dobiti dublji uvid u pitanje "Tko sam ja?" te analizirati kod sebe stanje osam emocionalnih varijabli (inkorporacija - primanje informacija iz okoline, orjentacija - divergentna inteligencija, zaštita - strah, lišenost - tuga, odbacivanje - odbacivanje informacija iz okoline, istraživanje - konvergentna inteligencija, destrukcija i reprodukcija - radost). Testiramo li vas ponovno sada, bit će zanimljivo vidjeti tko je od vas poboljšao svoju emocionalnu dimenziju, a tko ju je kroz studij i proces obrazovanja "pokvario". Od mnogobrojnih teorija motivacije, prisjetite se svakako Maslow-a i njegovih pet osnovnih potreba (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/5) te se upitajte jeste li kroz ove tri godine uspjeli doći na petu potrebu, samoaktualizaciju. Grafikon ulaganja u ljudski i fizički kapital (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/6) prikazuje vam tri dimenzije (ljudski kapital, fizički kapital, profit) te odnos povrata između ulaganja u ljudski i fizički kapital (kod iste razine investicije!). Crvena linija prikazuje alopoietično investiranje, a plava autopoietično investiranje gdje će većim ulaganjem u ljude i njihove potencijale ti isti ljudi ulažući u fizički kapital dovesti do znatno većih stopa povrata. Zašto proces investiranja u našem društvu još uvijek ide putanjom crvene linije objasnit će vam Model ABCD (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/7) koji prikazuje četiri kategorije ljudi prema radu (os x) i dobivanju koristi (os y). Tko od vas ide prema idealnom A kvadrantu (puno daje i puno dobiva), tko je među poštenima u B kvadrantu (puno daje, malo dobiva), tko među nepoštenima (C kvadrant - malo daje, puno dobiva), tko među lijenima i nesposobnima u D kvadrantu? Sjetite se da je prirodni i pravedan odnos dijagonala D - A (koliko radiš - toliko imaš), a neprirodna i nepravedna dijagonala nastala u socijalizmu C - B. Sjetite se da su i zašto su u društvu C uglavnom jači od B te da odnos B prema C obilježava osjećaj nepravde, a odnos C prema B osjećaj zavisti. Sve su to osnovne zakonitosti Osječke škole, koja, u usporedbi sa, primjerice, Čikaškom školom (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/8), pokazuje kako rastu primanja sa godinama učenja te da je rast društvene stope povrata brži od rasta osobne stope povrata, koji su po Čikaškoj školi, paralelni. Slika (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/9) znanstvenih disciplina govori nam o nužnosti povezivanja i posjedovanja znanja iz šest osnovnih znanstvenih područja, neovismo o tome kojeg profila stručnjaci bili, potrebno je proučiti osnovne zakonitosti najprije iz biologije, potom filozofije, zatim psihologije, tehnologije, te, naposljetku, ekonomije i prava. Sva se znanja Osječke škole sintetiziraju u Stablu razvitka (http://gau.psp.efos.hr/DesktopModules/DistanceLearning/images/GAU/materijali/10) koje prikazuje odnos između znanosti (bottom-up) i Boga (top-down), preko pojma autopoiesis, gdje se iz korijena (spomenutih šest znanstvenih disciplina i njihove zakonitosti), preko timova i permanentnog obrazovanja ostvaruje razvitak (kriteriji su ekonomija, ekologija, etika, estetika, ekumenizam), a grana se na osobni, organizacijski, ekonomski i kulturni sa pripadajućim plodovima i greškama te vodi do ostvarenja vizije RH od 100 mlrd USD BDP-a.
http://img248.imageshack.us/my.php?image=65877688kn1.jpg
Prilažem analizu moralnog i intelektualnog kapitala po državama svijeta. Lijepo se vidi kako porastom jednog i drugog kapitala raste i BDP per capita u skladu sa jednadžbom razvitka.
Prilažem analizu moralnog i intelektualnog kapitala po državama svijeta gdje se lijepo vidi kako porastom moralnog i intelektualnog kapitala raste i BDP per capita.
Objavi komentar